Apači
Apache (Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada. Apači se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. Ime 'Apache' došlo je vjerojatno iz Zuñi naziva ápachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, 'ljudi'. Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistočnom Coloradu, često prodirali u sjeverni Meksiko.Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan dio prihoda potjecao je i od pljački susjednih Pueblo plemena a kasnije i španjolskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši konje od Španjolaca postali su veoma vješti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se 'wickiup', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta ('cottonwood'; Populus deltoides), prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao 'hogan'. Društvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeća Apača bila je od jelenje kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregača i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima također su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenje kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli. Danas Apači broje oko 50,000 duša a većina prihoda dolazi od turizma, poljoprivrede i kockarnica.
Apache ratnik
Apache žena (tradicionalna odjeća)
Košulja ratnika
Apache djevojčica